Nije za štrebere...

Samo za lijene!

29.04.2006.

Engleski za izbornu...

Samo fali 23 pitanje jer ga nismo stigle zapisati... Nadam se da nije velik problem!

1. What are the features of pronunciation?
Phonemes, we devide them on consonants, consonants can be voiced and unvoiced, and vouwels, they can be single vouwels which can be short and long, and diphtongs. And we also have suprasegmentals, where we have intonation and stress ( word stress and sentence stress).

2. What are phonemes?
Phonemes are different sounds with in the language.

3. Illustrate how one sound changes the meaning of the word?
For example word RAT if we change the middle phoneme we get ROT, a different word. If you are I pronounce /r/ in a slightly different way, the word does not change and we still understand that we mean the same thing.

4. What is a difference between voiced and unvoiced sounds?
English sounds are organized into voiced and unvoiced. Voiced sounds occur when the vocal cords in the larynx are vibrated. With unvoiced sounds the vocal cords are not vibrated, so there is no vibration in the throat. Some consonants are voiced, but all vowels are voiced.

5. What are diphthongs and triphthongs? Example!
Vowel sounds are all voiced, and may be single like /e/ in LET or combination, involving anournmant from one vowel sound to another like /ei/ in LATE. Such combinations are known as diphthongs. Thriphtongs describe the combination of three vowel sounds such as in words OUR, POWER.

6. What are suprasegmentals?
Suprasegmentals features, as the name implies are features of speech which generally apply two groups of segments or phonemes. The features which are important in English are stress, intonation, and how sound changes in connected speech.

7. What is R.P.? Provide brief explanation and brief history!
If we compare the languages of countries or regions where English is used as first language, we can see that it has change significantly. In the past the preferred pronunciation model for teaching was Received Pronunciation or R.P. There are many different accents within the variority known as British English, and most of these give some clue as to the original origins of the speaker R.P. is different in that it says more about social standing than geography. It is still pronounced as signifying states and education and “the Queen’s English” or “BBC English” are often used as synonyms. However, the number of people who speak with an R.P. accent in Britain is currently estimated at about only 3% of the population and still declining. Still, R.P. has been the basis of much modern investigation into pronunciation and so influence persists.

8. What are homographs and homophones? Example!
Homographs are words which has a same spelling but with different pronunciation. Ex: Wind as in weather and wind as in what you do to clock.

Homophones are words which have the same pronunciation, but have different spelling. Ex: write and right, fair and fare…

9. What is word stress?
Word stress is when words have identifiably syllables and when one of the syllables in each word sounds lauder than the others. Like QUalify, baNAna, underSTAND. Stress can fall on the first, middle, or last syllable in words as is shown here.

10. What is sentence stress?
Sentence stress is accent on certain words within the sentence.

11. What are three features of stressed syllables?
Three features are loudness, pitch change, and a longer syllable.

12. What is the most common sound in English words and in which syllables does it most often occur?
The phoneme schwa is the most commonly occurring vowel sound in English. It never appears in stressed syllable, schwa is by nature an unstressed sound. It is important to remember that not all unstressed syllables contain schwa but it is our most common vowel sound.

13. What is the rule of stressing if the word has got prefix and suffix?
Prefixes and suffixes are not usually stressed in English. Ex: QUetly, ORIGinally, however there are exceptions: BIcycle, DISlocate…

14. What is the rule of stress with compound words?
Compound words are words formed from combination of two words, and tend to be stressed on the first element. Ex: POSTman, NEWSpaper, TEApot etc.

15. What are content words?
Words which are not function words are called content words or lexical words, these include nouns, verbs, adjectives, and most adverbs, though some adverbs are function words (then, why).

16. What are function words?
Function words or grammatical words are words that have little lexical meaning or have ambiguous meaning, but instead serve to express grammatical relationship with other words within a sentence, or specify the attitude or mood of the speaker. Function verbs may be prepositions, auxiliary verbs, conjunctions, grammatical articles or particles.

17. What is intonation?
The term intonation refers to the way the voice goes up and down in pitch when we are speaking.

18. What is assimilation?
The term assimilation describes how sound modify each other when they meet, usually across word boundaries, but within words too.

19. What is glottal stop?
A glottal stop is a speech sound articulated by a momentary, complete closing of glottis in the back of the throat. Glottal stops occur in many languages and usually pattern as consonants.

20. What is elision?
The term elision describes the disappearance of a sound. Ex: in the utterance: He leaves next week. Speaker would generally elide the /t/ in next saying; again here the reason is economy of effort.

21. What are linking and intrusion? Example!
Linking are some accents of English described as rhotic which means that letter r appears in the written word after a vowel. Ex: in word car, phoneme /r/ is used in pronunciation of the word /ka: r/. Intrusion is the process of change in pronunciation wherein unanticipated sounds come into a word, usually because of their phonetic environment (the cluster of sounds around them and the transitions between them).

22. What is intrusive r? Example!
Where two vowel sounds meet and there is no written letter /r/, speakers with non-rhotic accents will still often introduce /r/ phoneme in order to ease a transition, and that we call intrusive /r/. Ex: The media are to blame. It’s the question of law and order.

24. What accents are described as rhotic/unrhotic? Example!
Rhotic are dialects of American English, Irish, and certain British regional accents. Other accents are non-rhotic and so not pronounce the /r/. R. P. is non-rhotic.
Ex: Her English is excellent. My brother lives in London.

29.04.2006.

Skripta!

Posto su se neki zalili da ne mogu skinuti skriptu evo vam je i na ovaj nacin...

Bosanski jezik i knjizevnost
-gradivo IV razreda-

Semantika

Semantika je lingvisticka disciplina koja se bavi izucavanjem znacenja i smisla rijeci.
Znacenje rijeci ovisi o kontestu i kolokoaciji.
Kolokacija je pojava da smisao neke rijeci uzimamo „zdravo za gotovo“, odnosno bukvalno, a ono se ne slaze sa smislom recenice.
Znacenje moze biti osnovno(denotativno) i preneseno(konotativno).
Osnovno znacenje zajednicko je za sve pripadnike jedne jezicke ili govorne zajednice.
Preneseno znacenje ovisi o pojedincu, o njegovom emotivnom stavu spram upotrijebljene rijeci.
Prema znacenju imamo dvije vrste rijeci: monosemicne (imaju samo jedno znacenje) i polisemicne (imaju vise zancenja).
Semantiku dijelimo na mikrosemantiku i makrosemantiku.
Mikrosemantika je semantika u uzem smislu i bavi se izucavanjem pojedinih rijeci.
Makrosemantika se bavi izucavanjem znacenja medju spojevima rijeci.
Kod mikrosemantike imamo: sinonimiju, antonimiju, hiponimiju i homonimiju.

Sinonimija

Sinonimija je jezicka pojava u kojoj dvije ili vise rijeci imaju isto ili blisko znacenje. Ona moze biti: prava (potpuna) i djelimicna.
Prava sinonimija podrazumjeva da su dvije rijeci medjusobno zamjenljive u svim kontestima i nju vezujemo iskljucivo za termine.
Djelimican sinonimija vezuje se za individuu.
Sinonimi mogu biti:
• opceupotrebni (oni koje svi pripadnici jedne zajednice prihvataju) i individualni (vezani za pojedinca).
• stilski markirani (imaju posebnu vrijednost, imaju konotativno znacenje) i stilski nemarkirani(oni su opceupotrebni, nemaju nikakvu ekspresivnu vrijednost)

Antonimija

Znacinski se razlikuju od sinonima samo u jednom segmentu- izrazavaju suprotnost.
Antonimi mogu biti:
• korjenski(imaju korjen rijeci potpuno drugaciji) i izvedeni(mi ih izvodimo npr. lijep-nelijep)
• stepenovani (imaju srednje clanove npr. visok-povisok-omalen-mal)) i nestepenovani(nemaju srednje clanove jer uvijek ozancavaju dvije krajnosti npr. ziv-mrtav)

Homonimi

Homonimija je pojava da jedna rijec moze da znaci vise predmeta (koji nemaju medjusobnih veza).
Homonimski konflikt je pojava kada jedno honomijsko znacenje zamjenimo drugim.
Homonimi mogu biti morfoloski i leksicki.
Morfoloski homonimi su pojave kad se podudaraju izrazi razlicitih rijeci pri promjeni njihovog glavnog oblika. Npr. Bio sam s Nihadom. Da li je to Nihad ili Nihada?
Leksicki homonimi su razlicite rijeci koje imaju iste izraze u osnovnim oblicima.
Podtim ovih homonima su:
1. homofoni su rijeci koje se na isti nacin izgovaraju a razliciti pisu
2. homografi su rijeci koje se na isti nacin pisu a razlicito izgovaraju

Hiponimija

Hiperonimi su znacinski nadredjene rijeci a hiponimi zancinski podredjene rijeci.
Kohiponimi- pojava kad ima vise podredjenih izraza jenom hiperonimu.

Recenicka semantika

Recenicka semantika se bavi izucavanjem znacinskih veza medju spojevima rijeci (sintagmaam, frazama, recenicama ...)
Fraze predstavljaju okamenjene spojeve najmanje dvije punoznacne rijeci. Nastaju sklapanjem tih rijeci ali u tom vezama rijeci gube svoje osnovno znacenje a cijeli spoj dobija novo preneseno znacenje. Za fraze se kaze da su okamenjeni izrazi jer ukoliko samo jedan clan fraze zamjenimo nekim drugim naruslili smo cijeli izraz. U recenici se fraza ponasa kao jedna rijec. To je tzv. nominacijska fraza. Ukoliko se fraza osamostali kao posebna recenica rijec je o tzv. komunikacijskoj frazi.
Tautologija(tautoloski izrazi) predstavljaju spojeve rijeci kojima se kazuje nesto sto je predhodno vec receno.
Dvosmisleni izrazi-izrazi koji se mogu shvatiti na vise nacina, imaju vise znacenja.

Retorika i retoricke vrste

Retorika je stara jezicka disciplina koja je bila popularna u anticko doba.
Imamo tri tipa govora: svakodnevni, sudski i uzviseni.
Svakodnevni- razmjena informacija medju ljudima, prosjecan
Sudski- snagom argumentacije neko se brani ili kaznjava
Uzviseni- knjizevnoumjetnicki stil, pjesnicki jezik, obiluje stilskim sredstvima
Aristotel je napisao Retoriku. Nakon Aristotela Kvintilijan pise Obrazovanje govornika gdje pise o problemima koji se ticu usmenog izrazavanja i njihove pripreme tj. dobar govornik je onaj koji se dobro pripremi za govor.
Po Aristotelu tri su osnovne osobine govora:
1. jasnoca (treba da se jasno i precizno izraze misli vezane za neku temu ili problem, ne smije koristoti rijeci koje masa ne razumije)
2. prikladnost (treba znati kakav govor treba koristiti u odredjenoj situaciji)
3. uzvisenost (vezuje se za pjesnicki jezik, koristi se velik broj stilskih sredstava)
Govorne/retoricke vrste: monolog i dijalog.
Dijalog podrazumjeva razgovor izmedju najmanje dvije osobe , odnosno smjenjivanje govornih uloga izmedju sagovornika)
Dijaloske vrste: anketa, debata, intevju,razgovor na temu, nabacivanje tema, sluzbeni razgovor...
Anketa-svim ispitanicima se postavlja isto/a pitanje/a i na osnovu statistickih podataka dolazi se do nekih zakljucaka. Anketa moze biti politicka,novinarska, didakticka, naucna i sl.
Debata- sukob oko jedne teme koji se rjesava na intelektualan nacin putem argumentiranja i treba doci do odredjenih zakljucaka.
Intevju- razgovor sa nekom osobom usmenim ili pismenim putem, onaj ko ispituje mora biti pripremljen. Ispitanik ima pravo da ne odgovori na pitanja. Pitanja ne smiju biti intimnog karaktera.
Razgovor na temu- podrazumjeva da se sagovornik unaprijed upoznaje sa nekom temom i pokusava se rijesiti taj problem.
Nabacivanje tema- razgovor o vise razlicitih aktuelnih problema, medjusobno povezanihi to samo da bi se iskazala potreba za njihovim rjesenjem ili da naznaka koraka koji mogu dovesti do tog.
Sluzbeni razgovor- je uvijek razgovor izmedju nadredjene i podredjene osobe i obicno se svodi na rasvetljavanje odredjenog problema.
Monolog moze biti: uvodna rijec, vijst, izvjestaj, komentar, izjava, diskusija,...
Uvodna rijec- obicno ima odredjena pravila npr. Dozvolite da vam kazem...
Izvjestaj- hronoloski opis nekog dogadjaja.
Vijest- kratak i objektivan javni tekst, vezuje se za novinarstvo i mora imati odgovore na pitanja:ko,sta gdje, kada, kako i zasto.
Diskusija-desetominutni komentar necega i obicno se vezuje za nesto sto je vec receno.
Komentar-treba biti uvjerljiv i ubjedljiv (mediji)
Izjava-obicno zapis onekom dogadjaju, komentar necega, opkovrgavanje necega,...
Govori mogu biti:politicki, akademski,vojnicki, sudski,religijski,prigodni,...
Politicki govori-obicno su ideoloskog karaktera, imaju ubjedjivacku funkciju,obiluju frazama, tautologijom i enfemizmima.
Akademski govor- mogu biti:predavanja, seminari, magisteriji, doktorati,referati,multidisciplinarni projekti, seminarski radovi,...
Vojnicki govor- kratki i jasni i bazirani na strahopostovanju.
Sudski- kliseizirani, obiluju sudskim frazama i bazirani su na argumentima.
Religijski govori-bazirani na citatnosti, ne smiju biti politickog, ideoloskog i dr. karaktera.
Prigodni govor-cestitanja,zahvale, nekrologiji,...
Posebne govorne vrste su:konferansa(okvir za priredbu), recital,prevodjenje, prenos,...

Funkcionalna stilistika

Funkcionalna stilistika je lingvisticka disciplina koja se bavi izucavanjem upotrebe jezickih sredstava u odredjenim situacijama.
Ona ulazi u siru disciplinu-stilistiku. Stilistika je zvanicno nastala 60-ih godina 20st. ali bila je prisutna jos od antickog doba preko retorike i dr. slicnih disciplina.
Ona moze biti:lingvisticka (funkcionalna) i knjizevna(izucava stilove epoha pisaca, knjizevnih dijela i sl. i proucava jezicka stilska sredstva).
Stilistika kao disciplina izucava stil.
Funkcionalna stilistika proucava pravila po kojima se jezicka sredstva uzimaju iz jezika i prenose kao informacija u ovisnosti o situaciji, kontestu, sagovorniku itd.
Upotreba jezika: gramaticka /normativna(sva pravila koja ucimo u bosanskom jeziku) i stilisticka(naslanja se na gramaticki, govori o vrijednosti onoga sto hocemo da kazemo).
Funkcionalna stilistika dijeli funcionalne stilove na:
a) knjizevnoumjetnicki/pjesnicki
b) nuacni
c) administrativno-pravni
d) novinarsko-publicisticki
e) razgovorni
f) posebni funkcionalni stil(stripovni, religijski,...)
Knjizevnoumjetnicki stil je najjezgrovitiji,ima najvece mogucnosti a te mogucnosti mu daje pjesnicka sloboda. Dijeli se na podstilove: prozni, dramski, pjesnicki.
Naucni stil bazira se na ubjedjivanju i dokazivanju. Obiluje terminima ili strucnim izrazima.baziran je na definicijama, teoremama, aksiomima, dokazima,... Upucen je uzem krugu ljudi, onima koji imaju visoku naobrazbu. Krasi ga objektivnost i preciznost.
Podstilovi: strogonaucni i naucno popularni.
Strogonaucni – zbirke zadataka iz matematike,knjige iz prirodnog podrucja.
Naucno popularna- zadatak joj da bude zanimljiva a ujedno da nas nesto i nauci (enciklopedije).
Administrativno-pravni stil odlikuje se kliseiziranim izrazima. Imaju standardne fraze , pravila po kojima se treba izrazavati, nominalizaciju, dekomponirane predikate, gomilanje rijeci, sematiziranost, suhoparnost, preciznost,...
U ovaj stil ubrajamo zalbe, molbe, izjave,...
Novinarsko-publicisticki stil je blizak knjizevnoumjetnickom stilu ali dok taj stil krasi subjektivnost ovaj novinarsko-publicisticki trebao bi biti objektivan. On se vezuje za zurnalistiku, elektronske i pisane medije. Krasi ga raznovrsnost tekstova.
Prvobitan zadatak je informativni i on ponekad moze imati ubjedjivacku funkciju jer treba ubjediti gledaoce, citaoce ili slusaoce u neku istinu. On je slikovit, aktuelan, ali ima i svoje kliseje. Podstilovi: novinarski, publicisticki i kombinacija novinarskog i publicistickog (dnevnici, memoari, sjecanja,...)
Prati aktuelna zbivanja. Uvijek je u zaristu zbivanja, ne smije biti baziran iskljucivo na tzv. zutom novinarstvu.mora odgovoriti na pitanja:ko, sta, kada, gdje, kako i zasto.
Razgovorni stil je usmenog karaktera. Unutar njega se ceto upotrebljavaju glagoli, obiluje lokalizmima, zargonizmima i pokadkad vulgarizmima. Cesto imamo redukcije i kracenja rijeci. 80% ljudske djelatnosti otpada na razgovorni stil. Upotrebu ovog stila olaksava gestikulacija, pokreti, mimika, sutnja. Vrlo su ceste elipticne recenice.
Posebni stilovi:religijski, reklamni, scenaristicki, esejisticki, stripovni,...
Religijski-vezan je za svete knjige i podrazumjeva molitvu koja bi u vertikali izgledala odozdo prema gore.
Stripovni- niz vezanih pitograma(slicica), ima svoja pravila, stilski je siromasan
Scenaristicki- poceo se izdvajati tek u novije vrijeme, u njeg spada pozorisna predstava ili filmski scenario/knjiga snimanja
Retoricki stil- imamo oratorski i polemicki, to su govori poput Sokratovog ili Martina Lutera Kinga
Esejisticki- nastaje sa romanima 20 st., obiluje naucnim izrazima, bavi se specificnim problemima

Sociolingvistika

Sociolingvistika je jezicka disciplina koja se izdvojila 60-ih gina 20 st., usko je vezana za psihologiju, filozofiju, sociologiju,...
Ona proucava odnos jezika i drustva(raslojavanje jezika)
Svaki govornik ima svoje govorne uloge,svaka zivotna situacija ima svoju govornu ulogu;
Raslojavanje moze biti:
1. teritorijalno
2. socialno
3. individualno
4. funkcionalno
Teritorijalno raslojavanje- dijalektologija je grana sociolingvistike ; u ovisnosti o tome u kom prostoru govorimo razlikujemo tri produkta ovog raslojavanja: lokalizmi( rijeci ili jezicke konstrukcije koje vezujemo za jedno manje mjesno podrucje), regionalizmi (skupine lokalnih govora koji pripadaju jednoj regiji) i dijalektizmi (predstavljaju najveca jezicka podrucja i kod nas ih ima 5: istocno-hercegovacki, zapadno-hercegovacki, istocno-bosanski, zapadno-bosanski, sandzacki; razlikuju se po vokabularu ali i po naglasku)
Socijalno- odredjene socijalne strukture; urbane ili uralne sredine ; zavisi od godina, stepena obrazovanja, spola,...
Individualno-idiolekti(govor pojedinca)
Funkcionalno- tradicionalni ili osnovni funkcionalni stilovi i novi ili posebni f.s. (o njima smo vec govorili)

Jezicka relativnost

Jezicka realtivnost je pojava koja se vezuje za sociolingvistiku; vezuje se za predrasude; vezane za verbalnu i neverbalnu konverzaciju; krece se od cinjenice da jezik utice na nacin kako dozivljavamo svijet oko sebe ; ovim problemom bavili su se Platon, Aristotel, ...; prvi put koristili ovaj termin Edvard Safir i Vorf
Humbolt je govorio o dvije stvarnosti.
230 st. Noam Čomski (bavi se lingvistikom, filozofijom, matematikom, fizikom,...) smatra da jezicka stvarnost utjece na razvoj jezika; to svatio kad se susreo sa egzoticnim jezicima tipa americkih indijanaca.

Nije za štrebere...
<< 04/2006 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

Koliko nas je ljenjivaca pogledalo?
150166

Powered by Blogger.ba

Psiho Kviz

"Psiho kviz"

Ovo je vrlo kratak kviz sa zapanjujućim rezultatima;  Traje samo minutu ili dvije.

1. Prvo izaberi broj između 2 i 9 ....

2. Sad utipkaj ime osobe za koju si vezan/a...

3. Upiši prvu boju koja ti padne na pamet...

4. Kako se zvao tvoj prvi kućni ljubimac?...

5. Upiši imena dvoje kolega/ica ili prijatelja/ica ...

                   

6. I konačno, zaželi nešto...

     

Psiholinkovi